Djeca diljem Hrvatske provode projekte održivog razvoja!

Zamislite da ste u školi imali priliku razvijati svoju projektnu ideju, riješiti konkretan problem u svojoj lokalnoj zajednici, naučili izraditi financijski plan, montirati video, napisati PR članak i zamolbu za donaciju ili pak usavršiti vještine zagovaranja pri lokalnim vlastima kako bi se unaprijedile ustaljene društvene prakse. Što mislite? Koliko biste iz ovih iskustva naučili u usporedbi s paletom praktičnih znanja i vještina koju već desetljećima naša djeca dobivaju u školama?

Upoznajte se s LORA-om, projektom koji mijenja uobičajene obrasce, nudi kvalitetnija obrazovna rješenja, a glavnu riječ daje onima na kojima društvo ostaje - djeci!

LORA – laboratorij održivog razvoja“ projekt je koji formalno tematizira ciljeve održivog razvoja koje su 2015. godine utemeljili Ujedinjeni narodi prezentiravši dokument Agenda 2030. i osmislivši 17 ciljeva koje svijet planira ostvariti do 2030. godine. Održivi razvoj važan je jer predstavlja svojevrsnu okolišnu, ekonomsku i društvenu ravnotežu koja se mjeri zadovoljavanjem potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija.

20200302_133717

Projektom „LORA“ udruga Bioteka sa svojim se partnerima, udrugama Hyla i Biom te OŠ Borovje, priključila ovoj UN-ovoj inicijativi. Primjenom vlastite inovativne metodologije odlučili smo protresti obrazovni sustav te obrnuti uloge.

Naš se pristup pri tome temelji na učenicima kao pokretačima promjena, koje mentoriraju njihovi učitelji, a njih pak mentoriraju educirani stručnjaci, zaokružujući tako suradnji javnog i civilnog sektora za bolje društvo.

U priču se uključuje i privatni sektor, kao i brojni volonteri, budući da djeca i učitelji rade na projektima koji se ne odvijaju samo unutar školskih zidova, kako je to uobičajeno, već rade konkretne promjene u svojim lokalnim sredinama u kojima vlastitim primjerom pokazuju kako mogu doprinositi održivom razvoju zajednice u kojoj sva tri sektora žive.

Kako se uči i živi održivi razvoj?

U svakoj školi djeca su podijeljena u timove od kojih svaki ima svoj zadatak. Tu su „statističari“ – tim koji prikuplja i obrađuje podatke, „financijaši“ – tim čiji je zadatak komunikacija s potencijalnim donatorima te briga o financijama projekata, „operativci“ zaduženi za rad na terenu i „PR tim“ – skupina koja prati svaki korak projekta pripremajući tekstualne i fotografske te video materijale za promociju rada svoje ekipe. Timove vode učitelji, a svaki projekt ima nekoliko vanjskih suradnji.

Naravno, puno je priprema i vremena uloženo kako bi metoda „pustimo klince da sami rade“ funkcionirala. Projektni i suradnički tim, kojeg čine učitelji iz odabranih 20 škola iz cijele Hrvatske, educirali su domaći i međunarodni stručnjaci kako bi svi uključeni ciljeve održivog razvoja razumjeli, preveli na jezik i uvjete rada u Hrvatskoj te razvijali modele primjene Agende. Nakon dvije trodnevne edukacije u Zagrebu, projektni tim proputovao je cijelu Hrvatsku kao bi s učiteljima do detalja razradio njihove programe održivog razvoja. U svakoj suradničkoj školi upoznali smo njihove specifične probleme te ih usmjeravali kako da samostalno razvijaju ideje koje najbolje rješavaju problem.

Ovakav kondenzirani i individualizirani pristup rezultirao je s čak 21 jedinstvenim projektom održivog razvoja, od kojih svaki rješava neki specifični problem s kojim se susreću lokalne zajednice u 21 županiji!

IMG_20191107_122320

21 projekt u 21 županiji

Danas u projektu „LORA“ sudjeluje više od 600 učenika iz cijele RH! Oni kroz neformalno i informalno učenje te suradnju provode samostalne projekte kojima rješavaju konkretne okolišne, društvene ili gospodarske probleme u 21 županiji. Projekti koje provode dotiču se svih 17 ciljeva održivog razvoja.

U projektima u Otočcu, Postiri, Slavonskom Kobašu, Kneževim Vinogradima i Komletincima učenici tako razvijaju poduzetnički duh i pokreću malo poduzetništvo – proizvode sirovine i gotove proizvode, izrađuju suvenire te potiču proizvodnju lokalnih proizvoda koje će kasnije preko učeničke zadruge prodavati na sajmovima i događanjima. Zarađenim novcem unaprjeđivat će rad zadruge, platiti školske obroke potrebitim učenicima ili otići na školski izlet.

?

Projekti u Puli i Požegi bave se plastikom, jednim od najvećih zagađivača kopna i mora te načinima njenog recikliranja. Oni će, vodeći se principima kružne i plave ekonomije, iskorištenu plastiku pretvoriti u nove proizvode koje će potom prodavati ili ih javno galerijski izlagati.

Koliko često tate odlaze na roditeljske sastanke? Neravnopravnost u obnašanjima uloge roditelja koji sudjeluje na roditeljskim sastancima i informativnim razgovorima izražena je u većini škola, stoga je lako uvidjeti važnost projekta u Neviđanima na otoku Pašmanu koji povećava participaciju tata u odgoju i obrazovanju djece te demistificira neke od uvriježenih rodnih uloga u društvu.

U Ludbregu najesen izlazi prvi dječji hrvatsko-romski rječnik kojeg su osmislila i izradila djeca. Na stranicama rječnika nalazit će se najčešće upotrebljavane riječi kako bi se učenicima olakšalo učenje u prvim razredima. Solidarnost, empatija, prijateljstvo i potpora obilježja su ovog projekta u kojem svatko od nas može uvidjeti plemenite vrijednosti.

Nina, Maja, Renato, Leon sastavljaju popis riječi

Još jedan takav projekt osmislili su i provede Čakovčani. Oni, osim što proizvode svoju hranu te popravljaju i prepravljaju staru odjeću, starijim i potrebitijim sugrađanima donose lokalno uzgojenu hranu na kućni prag. Možete li zamisliti koliko radosti ova djeca donose svojim starijim sugrađanima?

IMG_1491

Provođenje nastave na otvorenom pozitivno utječe na samopouzdanje, društvene vještine, motivaciju i koncentraciju učenika. Iz tih razloga, učenici iz Koprivnice, Ludbrega, Zagreba, Kutine, Kistanja, Rijeke, Špišić Bukovice i Dubrovnika odlučili su urediti učionice na otvorenom, dok su neki školsko dvorište pretvorili u senzorni park ili permakulturni vrt.

Osnovnoškolci iz malog slavonskog mjesta Komletinci, koji se susreću s problemom nekvalitetne vodovodne vode, u potrazi su za alternativnom opskrbom mjesta vodom – oni će istražiti bunare u svom mjestu kako bi saznali koliko ih ima te ispitati udovoljava li voda u bunarima kriterijima vode za piće, u čemu ih podupire cijela zajednica!

IMG_7133

Učenici iz Karlovca i Klanjca usmjerili su svoje projekte poboljšanju zdravlja svojih vršnjaka promovirajući perjanice ljudskog zdravlja: zdravu prehranu i sport! Karlovčani promiču dolazak u školu biciklom, a Klanjčani zdravu školsku prehranu. Zdravi, kvalitetniji i ljepši odnosi tema su projekta učenika iz Velike Mlake koji će sami izraditi priručnik o poboljšanju odnosa među učenicima u razredu koji će koristiti cijela škola.

Povećanje i poboljšanje razumijevanja čitanja kod djece kao zadatak postavili su si Bjelovarčani. Kroz projekt će omogućiti kvalitetnije metode čitanja, a naročito poboljšati čitanje s razumijevanjem. Projektu je potporu dao i svima nam poznati glumac – Goran Navojec, koji je učenicima svojeg grada čitao na satu.

20200207_114052-01

Pokretači promjene

Projekt LORA dokaz je da postoje načini i postoje bolji načini. Samo se suradnjom mogu postići ciljevi za koje se naše društvo tako gorljivo i deklarativno zalaže, dok pravi pokretači promjena postoje negdje drugdje. Vidimo ih u večernjim telefonskim razgovorima u kojima učitelj s učenicima planira akciju čišćenja ili sadnje, u pripremi ankete razrednih kolega, u administraciji koju netko ipak mora odraditi, u posjetu institucijama, lokalnoj tvrtki koja bez velike pompe donira za uređenje školskog vrta, u učiteljici koja djecu poučava aktivizmu. Vidimo to u dječaku kojeg u školu dovodi djed, u volonteru i udruzi, u ravnateljici koja održava sastanak s učenicama, u snazi tima. Zbog takvih boljih načina, LORA osnažuje i provodi promjene koje mnogi od nas žele vidjeti u svijetu, a vas pozivamo da nam se u tome pridružite!