Završen je projekt „LORA – laboratorij održivog razvoja“

31. ožujka 2021.

Projekt LORA – laboratorij održivog razvoja došao je do svog kraja. Diljem Hrvatske uspješno je proveden čak 21 školski projekt održivog razvoja, a projekte su samostalno proveli osnovnoškolci uz mentorstvo svojih mentora i mentorica!

Projekt LORA, koji se provodio 22 mjeseca, od 1.6.2019. do 31.3.2021., kreativan je i praktičan način promidžbe ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda koji je okupio po jednu osnovnu školu iz svake županije u Hrvatskoj, pri čemu je više od 1000 učenika i učenica iz cijele zemlje kroz projektni rad, učenje i suradnju provelo svoje projekte kojima su rješavali konkretne okolišne, društvene ili gospodarske probleme u lokalnim sredinama.

Kao polazište za ove lokalne aktivnosti, u suradnji s projektnim timom iz udruga Bioteka, Biom i Hyla, u svakoj je suradničkoj školi izrađen Obrazovni program za održivi razvoj temeljen na specifičnim potrebama i zahtjevima svake škole i lokalne sredine. Uz to, projektni tim osmislio je testirao i izradio vlastiti program obrazovanja za održivi razvoj nazvan „Obrazovni program održivog razvoja za udruge“. Ovaj je program namijenjen odgojno-obrazovnom radu partnerskih udruga u području održivog razvoja s učenicima osnovnih škola te je poslan na odobravanje u Agenciju za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako bi se u godinama koje slijede mogao provoditi s učenicima koji nisu imali priliku sudjelovati u projektu LORA.

Osim osnovnoškolaca i njihovih mentora/ica te školskog projektnog tima sastavljenog od entuzijastičnih učiteljica i učitelja, ravnateljica i ravnatelja, domara, kuharica i kuhara, spremača i spremačica te ostalog školskog osoblja, u provedbu projekata uključili su se mnogobrojni mještani koji su aktivnosti obogatili svojim vještinama i znanjem. Diljem Hrvatske LORA je okupila i 100 volontera te predstavnika privatnog i javnog sektora. Među ostalima, projekte su podržali glumac Goran Navojec, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac, Socijalna zadruga Humana Nova, PU Karlovačka, Općina Kistanje, Srpsko narodno vijeće, Pučko otvoreno učilište Knin, Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” Ludbreg, Crveni križ iz Biograda na moru, mnogobrojni lokalni OPG-ovi te mnogi drugi.

Na samom početku projekta, u jesen 2019. mentorice i mentori odabranih škola sudjelovali su na šestodnevnoj edukaciji o održivom razvoju.

Učenički projekti, unatoč pandemiji virusa COVID-19, provodili su se tijekom najvećeg dijela 2020. godine, nakon čega je stručni žiri ocijenio projekte te donio odluku o proglašenju najboljih učeničkih projekata.

Izuzev provedbe lokalnih projekata, kao trajna ostavština projekta LORA, u sklopu aktivnosti informiranja i educiranja šire javnosti, projektni tim u suradnji s volonterima udruge Bioteka na službenoj je stranici projekta napisao i objavio 17 članaka o ciljevima održivog razvoja, a također smo snimili i objavili čak 17 videomaterijala o navedenim ciljevima.

Sudionici projekta LORA u brojkama:

21 škola iz 21 županije

više od 1000 osnovnoškolaca

više od 40 predstavnika javnog i privatnog sektora

više od 100 volontera

više od 120 školskih djelatnika

više od 60 učitelja i učiteljica

O školskim projektima

U Otočcu, Postiri, Slavonskom Kobašu, Puli, Kneževim Vinogradima i Komletincima učenici su razvijali poduzetnički duh i pokrenuli pravo malo poduzetništvo – proizvodili su sirovine i gotove proizvode, izrađivali suvenire te poticali proizvodnju lokalnih proizvoda koje će kasnije preko učeničke zadruge prodavati na sajmovima i događanjima. Zarađenim novcem unaprjeđivat će rad zadruge, platiti školske obroke potrebitim učenicima ili otići na školski izlet.

Projekti u Puli i Požegi bavili su se plastikom, jednim od najvećih zagađivača kopna i mora te načinima njenog recikliranja. Oni su, vodeći se principima kružne i plave ekonomije, iskorištenu plastiku pretvorili u nove proizvode koje će potom prodavati ili ih javno galerijski izlagati.

Projekt u Neviđanima na otoku Pašmanu povećao je participaciju tata u odgoju i obrazovanju djece te demistificirao neke od uvriježenih rodnih uloga u društvu.

Povećanje i poboljšanje razumijevanja čitanja kod djece kao zadatak postavili su si Bjelovarčani. Kroz projekt su učenicima omogućili kvalitetnije metode čitanja, a naročito poboljšali čitanje s razumijevanjem.

U Ludbregu je publiciran prvi dječji hrvatsko-romski rječnik kojeg su osmislila i izradila djeca za djecu. Na stranicama rječnika nalaze se najčešće upotrebljavane riječi kako bi se učenicima romske nacionalnosti olakšalo učenje u prvim razredima.

Provođenje nastave na otvorenom pozitivno utječe na samopouzdanje, društvene vještine, motivaciju i koncentraciju učenika. Iz tih razloga, učenici iz Koprivnice, Ludbrega, Zagreba, Kutine, Kistanja, Rijeke, Špišić Bukovice i Dubrovnika uredili su učionice na otvorenom, dok su neki školsko dvorište pretvorili u senzorni park ili permakulturni vrt.

Učenici iz Karlovca i Klanjca usmjerili su svoje projekte poboljšanju zdravlja svojih vršnjaka promovirajući perjanice ljudskog zdravlja: zdravu prehranu i sport! Karlovčani su promicali dolazak u školu biciklom, a Klanjčani zdravu školsku prehranu. Zdravi, kvalitetniji i ljepši odnosi tema su projekta učenika iz Velike Mlake koji su sami izradili Priručnik za sreću – priručnik o poboljšanju odnosa među učenicima u razredu koji će koristiti cijela škola.