CILJ 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

AUTORICA: Tea Dorogi, Udruga Biom

Kroz povijest točna se definicija gradova mijenjala, kao i kriteriji kojima se status grada dobivao [1]. U većini slučajeva broj stanovnika nije presudan za dobivanje statusa grada, već zaposlenost stanovnika u nepoljoprivrednim djelatnostima. Definicija urbanog središta je različita od države do države (2000 stanovnika u Hrvatskoj i 50 000 stanovnika u Japanu), a negdje uključuje i mjerenje gustoće stanovništva.

Oko 4 milijarde ljudi danas živi u gradovima [2]. To je više od polovice čovječanstva. Procjenjuje se da će do 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u urbanim područjima.

Što znači održivi grad i održiva zajednica?

Gradovi su centri i okupljališta ljudi, mjesta za razmjenu ideja i iskustava, izvori prihoda, prostori za šarolike kulturne, znanstvene i društvene produkcije i inovacije.

Održivi grad je onaj u kojem ima dovoljno mjesta za stanovanje, u kojem javnim prijevozom ili biciklom sigurno možeš doći na posao, gdje su parkovi dobro raspoređeni između zgrada i poslovnih prostora te svi ljudi imaju neometan pristup javnim ustanovama i prostorima. U njemu su dostupne i kulturne, društvene i druge usluge te je takav grad prilagodljiv i otporan na klimatske promjene, a ljudi različitih struka rade zajedno za boljitak zajednice. Koncept pametnih gradova (smart cities) se odnosi na poticanje razvoja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete života i održivi gospodarski razvoj i razvio se kao odgovor na naglu urbanizaciju u prošlom stoljeću.

panoramic-aerial-view-amsterdam-netherlands-view-historic-part-amsterdam_80373-129
Foto: ivanna_pavliuk, www.freepik.com

Stanje u svijetu

Ubrzana urbanizacija, napuštanje ruralnih dijelova zemlje i dolazak ljudi u grad u potrazi za poslom dovodi do zaostajanja razvoja udaljenijih sredina te širenja infrastrukture i osnovnih usluga poput kanalizacije, vodovoda, bolnica i škola. Nekontroliran rast populacije, ubrzana neplanska gradnja i širenje periferije gradova dovodi do nastanka tzv. slamova, što povećava ranjivost gradova na prirodne katastrofe.

Više od milijardu [3] ljudi živi u slamovima, sirotinjskim četvrtima na rubu gradova koje su građene neplanski i bez odobrenja, u vrlo lošim životnim uvjetima, bez pitke vode i kanalizacije, mjestu visoke nezaposlenosti i siromaštva.

Veliki gradovi zaslužni su za 75 % emisija stakleničkih plinova, a zauzimaju samo 3 % površine Zemlje [4]. Također su odgovorni za potrošnju 60 - 80 % energije na svjetskoj razini. Kina kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu godinama se bori sa zagađenjem zraka u svojim megagradovima [5]. Ipak, više od četvrtine energije koju proizvede Kina dobiva iz obnovljivih izvora energije, a vladinim „ratom protiv zagađenja“ potrošnja ugljena se smanjila za 3,5 %, što je dovelo i do smanjenja izloženosti čestičnom zagađenju za 12 %.

U Ljubljani se nakon uvođenja sakupljanja otpada po modelu „od vrata do vrata“ količina otpada koji se odlaže na odlagališta smanjio se za 59 %. Postavljanje kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada ispred zgrada, otvaranje centara za ponovnu uporabu, konstantne i ponavljane edukacije te dobra suradnja i komunikacija s lokalnom zajednicom doveli su do toga da se u deset godina ukupna količina proizvedenog otpada u ovom gradu smanjila za 15 %.

Sustainable City je grad u gradu, dio Dubaija koji uz pomoć tehnologije, solarnih panela i električnih vozila, zatvorenog filtracijskog i desalinizacijskog sustava te strateški raspoređenim zelenim površinama i stablima uspješno uspijeva sniziti okolnu temperaturu grada čak i za 4 stupnja u odnosu na ostatak Dubaija.

Eko-selo Findhorn u Škotskoj već je 50 godina eksperiment održivog razvoja. U njemu se mogu pronaći razni primjeri održive gradnje poput iskorištavanja starog materijala, primjerice velikih drvenih bačvi za viski, korištenja blata i slame ili pak gradnje zemunica. U središtu sela je velika dvorana s kuhinjom u kojoj se stanovnici sela svakodnevno izmjenjuju u kuhanju koristeći namirnice iz vlastitih vrtova i staklenika. Većina sela nije povezana na lokalni elektroenergetski sustav već se energijom opskrbljuju iz vlastitih vjetroelektrana, solarnih panela i korištenjem biootpada kao goriva.

Kako to izgleda kad djeca dizajniraju grad, pogledajte u videu:

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj više od polovice stanovništva (65 %) živi u nekom od 128 gradova. Od toga, samo u Zagrebu i okolici živi milijun ljudi.

Po pitanju napora na stvaranju održivijih gradova u RH, ističu se neki pozitivni primjeri. Mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa bavi se održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću u gradovima, pri čemu članovi mreže informiraju i dijele znanja te primjere dobre prakse o sigurnosti i mogućnostima korištenja javnog prijevoza, car-sharing servisa i sličnog.

U rujnu se održava i Europski tjedan mobilnosti u sklopu kojeg se građane i građanke potiče na korištenje alternativnog načina prijevoza u gradovima.

Dobar primjer suradnje i razmjene u zajednici je Biciklopopravljaona gdje možete besplatno doći i popraviti svoj bicikl te dobiti savjet za sigurnu vožnju, zatim grupa Sharing is caring gdje se razmjenjuje sve od igle do lokomotive, kao i međimurski Centar za ponovnu upotrebu te riječki Riperaj u kojem se uz pomoć majstora i dostupnih alata popravljaju kućanski aparati, igračke i namještaj te se tako sprječava bacanje uređaja zbog kvara koji se može popraviti.

Socijalna zadruga Humana nova uz prikupljanje tekstilnog otpada, prenamjenu i ponovnu prodaju tekstila, zapošljava društveno isključene osobe i pomaže u njihovoj reintegraciji u društvo.

Povijest promjena, rasta i razvoja jednog kvarta prati i objavljuje Mapiranje Trešnjevke. Kroz niz aktivnosti, radionica i edukacija znatiželjnici saznaju sudbinu trešnjevačkih potoka i pumpi za vodu, a na tematskim šetnjama upoznaju kvart iz druge perspektive, očima starih Trešnjevčana.

Tematskim šetnjama i pričama se bavi i Kazivačica te starim legendama i mitovima oživljava Zagreb kakav je nekada davno bio.

Foto: Mauro Toselli, www.flickr.com