Globalni ciljevi za održivi razvoj

Ujedinjeni narodi su 2000. godine, ususret novom mileniju, donijeli Milenijsku rezoluciju UN-a. Tom rezolucijom države članice istaknule su, osim prema vlastitim narodima, i zajedničku odgovornost prema svijetu. Posebice prema ugroženima i djeci kojoj pripada budućnost.

krug-ciljevi

U svijetu jačanja globalizacije, u kojem međusobna povezanost i međusobna ovisnost država i naroda biva sve većom, odredili su set vrijednosti kojima će se voditi svaka članica UN-a kako bi fenomen globalizacije bio pozitivna sila koja doprinosi dobrobiti čovječanstva.

Temeljne vrijednosti koje će zagovarati su: sloboda čovjeka i pravo na njegovo dostojanstvo, ravnopravnost svih naroda u ljudskim pravima i pravu na napredak, solidarna odgovornost prema globalnim izazovima, tolerancija i međusobno poštovanje uvažavajući raznolikost vjerovanja, kultura i jezika, poštivanje prirode i obazrivost prema svim živim bićima i prirodnim resursima te podijeljena odnosno zajednička odgovornost prema svjetskom gospodarstvu, društvenom napretku i prijetnjama miru i sigurnosti.

Milenijski ciljevi razvoja

Temeljem rezolucije bilo je definirano osam specifičnih ciljeva poznatih kao Milenijski ciljevi razvoja, čije je planirano ostvarenje bila 2015. godina.

Iako je postignut značajan uspjeh u ostvarivanju ciljeva, napredak nije bio ravnomjeran u svim regijama i državama. Milijuni ljudi nisu dobili potrebnu pomoć, posebno oni gladni ili oni koji su prikraćeni za pomoć zbog svog spola, invaliditeta, etničkog porijekla ili geografskog položaja. Žene su i dalje diskriminirane, nemaju jednake uvjete za rad niti jednako pravo glasa. Povećala se razlika u dostupnosti zdravstvenih usluga i obrazovanja između bogatih i siromašnih. Ruralne sredine su i dalje zakinute za osnovne komunalne usluge i pitku vodu u odnosu na urbane sredine. Napredak, razvoj i profit i dalje degradiraju okoliš i bitno utječu na klimatske promjene, zbog čega najviše pate siromašni. A zbog ratova i njihovih razornih posljedica milijuni ljudi su prisiljeni na izbjeglištvo i migraciju.

Kritika zadanih ciljeva bila je ponajviše usmjerena na specifičnost ciljeva odnosno njihova neprimjenjivost na sve države članice i na sve regije svijeta jednako. U programu razvoja za sljedeće razdoblje, ono do 2030. godine, stoga su ciljevi drugačije definirani. Novom rezolucijom UN-a iz 2015. godine određen je smjer održivog razvoja s obvezom stvaranja bolje budućnosti za ljude i planet. Sporazumom je predstavljen plan djelovanja svake države članice uključujući njihove nacionalne politike.

Rezolucija UN-a za razdoblje do 2030.

Rezolucija UN-a za razdoblje do 2030. je akcijski plan za ljude, prirodu i napredak. Planom se želi dodatno graditi partnerstvo među državama i dionicima te doprinijeti postojanosti svjetskog mira. I dalje je najveći globalni izazov, s kojim se moraju suočiti sve države i narodi, siromaštvo u svim svojim oblicima, uključujući ekstremno siromaštvo.

Sve države su odlučile ugraditi plan u svoje nacionalne politike te prijeko potrebnim hrabrim i odvažnim promjenama svijet dovesti na održivi put. Vizija rezolucije je definirana kroz 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj. Svi ciljevi su cjeloviti i nedjeljivi te se, uz partnerstvo i mir, temelje na tri osnovne dimenzije održivog razvoja: društvo, okoliš i gospodarstvo.

Projekt „LORA – laboratorij održivog razvoja“ je projekt kojim se udruga Bioteka sa svojim partnerima priključila UN-ovoj inicijativi. Njime se planiraju osmisliti i izraditi obrazovni programi za održivi razvoj koji će se provoditi u 21 osnovnoj školi na području cijele Republike Hrvatske te u 3 partnerske udruge. Svi obrazovni programi bit će visoko kolaborativni, uključivat će intenzivnu suradnju s lokalnom zajednicom, a bit će i prilagođeni specifičnim potrebama svake škole.

COR_Logo_vertical_COLOR