CILJ 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

AUTORICA: Jelena Babić, Udruga Hyla

Gotovo svakodnevno možemo čuti upozorenja znanstvenika, stručnjaka pa čak i laika o negativnim posljedicama klimatskih promjena. Naslovnice novina i portala pune naslovi katastrofe, temperaturni rekordi se obaraju svake godine, scenariji za budućnost nisu pozitivni, diljem svijeta djeca i mladi prosvjeduju protiv klimatskih promjena, a cijeli svijet strepi od crne budućnosti.

Klimatske promjene

Klimatske promjene su statistički značajne promjene klimatskih elemenata, poput temperature zraka i količine oborina, u vremenskom periodu od nekoliko desetljeća na više. Odnose se na određene regije ili na cijelu Zemlju. Tijekom dulje povijesti planet Zemlja je doživljavala značajne promjene klime. Izmjenjivala su se vruća razdoblja i ledena doba, bilo je puno toplije ili puno hladnije nego danas. Posljednje ledeno doba nastupilo je u ne tako davnoj geološkoj prošlosti, prije otprilike 2 milijuna godina i trajalo je do prije malo više od 10 000 godina. U današnje vrijeme taj izraz vežemo s aktualnim promjenama klime koje su pod utjecajem čovjeka i koje su usko povezane s globalnim zagrijavanjem. Najviše zabrinjava brzina kojom se odvijaju jer onemogućuju ljudima, biljnom i životinjskom svijetu postepenu prilagodbu na nove okolišne uvjete.

Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća izumom parnog stroja i početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, urbanizacijom, sječom šuma i razvojem poljoprivrede došlo je do značajnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova (ugljikovog dioksida, vodene pare, metana, dušikovog oksida i halogeniziranih ugljikovodika) u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba. To povećanje stakleničkih plinova u atmosferi dovodi do efekta staklenika. Efekt staklenika inače održava naš planet na ugodnoj temperaturi, ali upravo zbog povećane količine stakleničkih plinova u atmosferi, efekt staklenika je jači, a temperatura Zemlje viša. Globalno povećanje temperatura za sobom donosi mnoge posljedice, rast razine mora i oceana, duža vruća i sušna razdoblja, učestalije poplave, nemogućnost uzgoja hrane i zajedno s time češće migracije ljudi. Zbog toga je ugrožen opstanak mnogih društava i ekosustava koji su nama i našoj planeti potrebni.

Borba protiv klimatski promjena

Klimatske promjene bez iznimke utječu na sve države i stanovnike našeg planeta, a borba protiv njih jedan su od najvećih izazova našeg vremena. Njihovi nepovoljni učinci direktno utječu na sposobnost svih zemalja da postignu održivi razvoj.

Kako ne bi došlo do najcrnijih scenarija, Ujedinjeni narodi prepoznali su važnost borbe protiv klimatskih promjena još u prošlom stoljeću. Na Konferenciji Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj u Rio de Janeiru 1992. godine usvojen je UN-ov okvir o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change - UNFCCC ), kojemu je cilj bio stabilizacija stakleničkih plinova u atmosferi kako bi utjecaj čovjeka na klimu bio smanjen na minimum. Pet godina kasnije, u prosincu 1997. u japanskom gradu Kyotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih naroda za klimatske promjene potpisan je dodatak prvom međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama naziva Kyoto protokol s ciljem značajnijeg smanjivanja emisije ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Kyoto protokol nažalost nije imao veliki učinak jer je na snagu stupio skoro desetljeće kasnije, a najveći zagađivači poput SAD-a nisu ga potpisali. Iz tog su razloga u prosincu 2015. u Parizu gotovo sve zemlje svijeta, njih 195, usvojile Pariški sporazum, prvi pravno obvezujući globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena. Glavni cilj sporazuma jest ograničavanje globalnog povišenja temperature znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. To je zato što znanstvenici vjeruju da se iza ove točke opasnost od nepovratnih velikih promjena dramatično povećava. Zemlje su se dogovorile i da će nastojati ograničiti zatopljenje na 1,5 °C jer bi to znatno smanjilo rizike te štetne učinke klimatskih promjena.

Stanje u svijetu

Razina ugljičnog dioksida danas iznosi preko 410 ppm (ppm – udio molekula stakleničkog plina u milijun molekula suhog zraka), dok je u predindustrijsko doba iznosila prosječno oko 280 ppm.
2016. godina se smatra najtoplijom godinom od kada postoje mjerenja, a 2019. godina je bila druga najtoplija godina. Globalna temperatura povećala se za oko 2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Razina mora se u prosjeku diže 3,3 mm godišnje. Sve ekstremniji vremenski uvjeti utječu negativno na ljude diljem svijeta. Tijekom razdoblja od 1998. do 2017., izravni ekonomski gubici od prirodnih katastrofa procijenjeni su na gotovo tri milijarde dolara.
Najvažniji izazov danas je sprječavanje dodatnog pogoršanja klimatskih promjena. Toga su postali svjesni i mladi i stari. Zato je prošle godine prije Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u New Yorku stotine tisuće učenika i studenata diljem svijeta izašlo na ulice i tražilo poduzimanje hitnih mjera kako bi se ograničile štetne posljedice klimatskih promjena. Bio je to jedan od globalno najmasovnijih pokreta za spas našeg planeta.

Klimatske promjene su usko povezane s ogromnim potrebama ljudi za energijom i hranom. Zato se mnoge zemlje okreću inovativnim zelenim rješenjima i obnovljivim izvorima energije. Diljem svijeta vlade pokušavaju uvesti nove, inovativne i održive tehnologije. U Francuskoj, primjerice, 35 zemalja sudjeluje u izgradnji ITER-a, eksperimentalnog termonuklearnog reaktora koji radi na principu nuklearne fuzije – iste one energije koja pokreće zvijezde i potencijalno može postati izvor neograničenih količina energije i to bez emisije štetnih plinova.
Gradovi se pokušavaju prilagoditi na sve ekstremnije vremenske uvjete, grade se zeleni krovovi i zidovi, kao i biciklistička infrastruktura kako bi se smanjila količina automobila na cestama. Gradovi na obalama se na inovativne načine štite od sve češćih plavljenja. Bitno je na vrijeme reagirati i pokušati smanjiti štetne posljedice ekstremnijih vremenskih uvjeta koji nas u budućnosti čekaju.

Stanje u Hrvatskoj

Države članice EU-a podržale su cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Pariškim sporazumom. Hrvatska kao članica EU-a mora prilagoditi zakonodavstvo kako bi išla dalje prema tom cilju. Tako je ove godine donesena „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“ . Cilj je postati zemlja koja je otporna na klimatske promjene, pri čemu je potrebno smanjiti ranjivost ekosustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena i iskoristiti potencijalne pozitivne učinke klimatskih promjena.
Procjenjuje se da je Hrvatska pod velikim rizikom od posljedica klimatskih promjena kao dio mediteranske regije. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod.
Kao mala zemlja bez mnogo proizvodnje i industrije ne pridonosimo toliko emisliji stakleničkih plinova kao velike i razvijenije države, ali nas klimatske promjene jednako pogađaju. Sve duža vruća i suha razdoblja ljeti i posljedično sve češći požari na obali ostavili su trag na našim prostorima. Upravo je iz tih razloga pokrenuta inicijativa pošumljavanja opožarenih područja nazvana Boranka. U inicijativi su sudjelovale mnoge institucije i udruge, koje su zajedno s volonterima diljem Hrvatske zajednički sadili stabla na opožarenim mjestima.

Što možemo učiniti?

Klimatske promjene su realnost, stoga je bitno pokušati smanjiti vlastiti utjecaj na okoliš i na smanjene emisije stakleničkih plinova. Kao pojedinci možemo napraviti male, ali bitne korake: voziti se javnim prijevozom umjesto osobnim automobilom, kupovati od lokalnih proizvođača, štediti resurse pitke vode.
Imamo znanja i tehnologije koji su nam potrebni kako bismo priskrbili energiju i hranu svima, započeli preokretati klimatske promjene i spriječili većinu izumiranja vrsta. No ipak ne možemo poništiti ono što smo napravili i ne možemo vratiti vrijeme unatrag. Promjene u prirodi i društvu su neizbježne. U određenom smislu, klimatske promjene su nam prilika da se kao cijelo društvo ujedinimo i razvijamo u pozitivnom smjeru.

Za daljnje istraživanje preporučujemo:

Zanimljivost

22. travnja 2020. godine obilježila se 50. obljetnica Dana planeta Zemlje, pri čemu je tema bila upravo klimatska akcija. Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 1970. godine u SAD-u. Nakon prijedloga UNESCO-a da se jedan dan posveti jačanju javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, američki senator Gaylord Nelson se u kongresu izborio da se 22. travnja proglasi Danom planeta Zemlje. Povod tome bila je ekološka katastrofa u kojoj se uz obalu Kalifornije izlilo 3 milijuna galona nafte.

Izvori: