CILJ 3. Zdravlje – Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija

AUTOR: Igor Ivanek, Udruga Bioteka

Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti

Andrija Štampar, hrvatski liječnik, 1888. – 1958.

Vrlo vjerojatno prva asocijacija na pojam „zdravlje“ je nešto pozitivno, poželjno, dok pomisao na bolest izaziva nelagodu. Zdravlje i bolest su suprotnosti i u pravilu gdje postoji jedno, nema drugog.
Tema zdravlja i briga za bolesne povezana je s ljudskom vrstom od njena nastanka, a seže i dalje u prošlost. Arheološki nalazi ukazuju na činjenicu da su naši najbliži, danas izumrli srodnici, pripadnici vrste Homo neanderthalensis skrbili o starima i bolesnima.

Vjerovanje da bolest nastaje srdžbom bogova, zlih demona ili duša mrtvih s razvojem kulture i religije polučilo je brojne bogove zdravlja i liječenja. Egipatski bog Horus javljao bi se bolesnima u snu i nudio im lijek za ozdravljenje. Grčki bog Asklepije, rođen kao čovjek, bio je izvrstan liječnik. Unatoč dobrobiti za čovječanstvo nije bio omiljen na Olimpu. Razljućen njegovom moći oživljavanja mrtvih, a dodatno potaknut tužbama boga podzemlja o malom broju umrlih, Zeus ga je ošinuo gromom i ubio. No, shvaćajući pogrešku, Zeus ga je pretvorio u boga. U čast zdravlju i ljudskoj vitalnosti u antičkoj grčkoj održavale su se i Olimpijske igre, a zdravlje je u ljudskoj povijesti među običnim pukom bila jedna od osnovnih briga jer je nerijetko zdravlje bilo jedini kapital koji su mnogi mogli imati.

Slika1
Kip boga Asklepija iz svetištu na Epidauru (Izvor fotografije: Wikimedia; Autor fotografije: George E. Koronaios)

Danas zdravlje povezujemo sa zdravim načinom života i medicinskim dostignućima, ali nije oduvijek bilo tako. Iako su mnoge bolesti ostale nepromijenjene, zdravstveni izazovi su bili su malo drugačiji. Upotrebljavali su se različite metode liječenja od kojih su neke priznate i u suvremenoj medicini, poput upotrebe ljekovitog bilja. Neke su na sreću nestale s razvojem civilizacije pa ljudi više ne hodaju s otvorenim rupama u lubanji kako bi se izliječile psihoze, epilepsija ili pak glavobolja (iako su vrlo vjerojatno i u prošlosti nakon takvih zahvata tek rijetki hodali).

U ovom i prošlom stoljeću postigli smo veliki napredak u nekoliko vodećih uzroka smrti i bolesti. Životni vijek je naglo porastao, stopa smrtnosti novorođenčadi i majki je opala, a smrtnost od malarije prepolovila se.

Međutim, još je potrebno dosta napora kako bi se postigao 3. cilj Agende 2030. za održivi razvoj koji se odnosi na zdravlje i blagostanje. Svjetski napredak je nejednak, kako između zemalja tako i unutar njih. Između zemalja s najkraćim i najdužim životnim vijekom postoji 30-godišnji jaz. I dok su neke zemlje ostvarile impresivan dobitak, nacionalni prosjeci ne odaju pravu situaciju i skrivaju da su mnoge zaostale.

Zdravlje naše svagdašnje

Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa.

Arthur Schopenhauer, njemački filozof, 1788. -1860.

Suvremeni način života uvelike je promijenio naše navike, vezao nas je za računala i mobitele, a prirodni okoliš zamijenio s četiri zida ureda. Zdravlje nam nije ugroženo ugrizima divljih zvijeri, velike boginje su iskorijenjene, a kuga je postala izlječiva bolest. Svako doba nosi i svoje breme pa su globalizacija i mogućnost putovanja u najudaljenije kutke svijeta sa sobom donijeli i opasnost brzog širenja zaraznih bolesti koje bi u dalekoj prošlosti uglavnom i završile tamo gdje su nastale. Danas svjedočimo pandemiji virusa Sars-COV2 koji je izbacio iz tračnica cijeli svijet, 2014. godine to je bila epidemija ebole, a prije nešto više od desetljeća susreli smo se s pandemijom tzv. „svinjske gripe“. Unatoč ovim opasnim zaraznim bolestima, najveći uzročnici smrti u svijetu su kardiovaskularne bolesti i karcinomi za čiju ekspanziju je zaslužan suvremeni način života.

Izvor fotografije: Flickr; Autor fotografije: Lauren McKinnon

Manjak fizičke aktivnosti i užurbani životni stil s puno stresnih situacija doveo je do lošije svakodnevne ishrane i pretilosti ljudske populacije, a time i do povećanog rizika obolijevanja od kroničnih bolesti. S razvojem znanosti sve se više pažnje daje utjecaju vlastitih životnih navika na osobno zdravstveno stanje i mogućnost vlastitog djelovanja na njegovo poboljšanje i prevenciju velikog broja bolesti. Općepoznato je da uravnoteženom i zdravom prehranom s dovoljno tjelesne aktivnosti, odmora i sna te uz smanjenje stresnih situacija možemo utjecati na smanjenje rizika nastanka kroničnih nezaraznih bolesti. Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, pozitivan učinak na zdravlje ima i boravak u prirodi jer koliko god prilagođavali prirodu svojim potrebama, mi pripadamo prirodi, a ne ona nama.

Zdravlje i svijet

Jedan od najboljih pokazatelja zdravlja ljudi je životni vijek. Od početka stoljeća očekivani životni vijek globalne populacije porastao je za 8 %, odnosno s prosječnih 66,5 na 72 godine, što je posljedica smanjenja dječje smrtnosti i borbe protiv zaraznih bolesti. Ipak, i dalje postoje značajne razlike među dijelovima svijeta pa zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom i dalje znatno zaostaju za globalnim prosjekom.
Globalnim ciljem 3 održivog razvoja Agende 2030 UN-a predviđeno je osiguravanje sveobuhvatne zdravstvene pokrivenosti za sve građane svijeta, neovisno o njihovom ekonomskom ili socijalnom statusu, u navedenom vremenskom roku. Različiti modeli zdravstvenih usluga i transparentnosti zemalja uvelike otežavaju praćenje ispunjenosti ovog cilja, a mjeri se kroz indeks zdravstvene pokrivenosti koji obuhvaća vrijednost od 0 do 100 i visinu izdataka stanovništva za zdravstvene usluge.
U svakom slučaju svijet ide naprijed, ne željenom brzinom, ali s vrijednosti 45 skočio je na 66 u prvih 17 godina ovog stoljeća. Ono što je značajno u ovom rastu je najveći napredak u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom, gdje je početna vrijednost bila najniža. Izražena poboljšanja su nastala u po pitanju intervencija zaraznih bolesti i porodiljstva. Međutim, i dalje je zabrinjavajuća činjenica da je pokrivenost potonjim uslugama neujednačena i obično manja u siromašnijim kućanstvima te još uvijek postoji enormna razlika između razvijenih zemalja i tzv. zemalja „Trećeg svijeta“.

I dok mislimo da je u razvijenom svijetu situacija više-manje idilična, bar u odnosu na ostatak, s pandemijom virusa SARS-CoV2 postali smo svjesni krhkosti zdravstvenih sustava i nepripremljenosti civilizacije na iznenadne situacije.

Pandemija je uvelike narušila tijek razvoja svjetskog zdravstva predviđen Agendom 2030 i sad nam je jasnije no ikad da je za daljnji i stabilniji napredak u osiguravanju duljeg i zdravijeg života potrebno uložiti puno, puno više napora.

Zdravlje i Hrvatska

Ovaj dio bi mogli započeti s idiličnim tekstom Ustava Republike Hrvatske koji svim građanima jamči pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo svih građana na zdrav život, a država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Ili bismo mogli reći nešto o iseljavanju liječnika i mogućim posljedicama po zdravstveni sustav i kvalitetu zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Međutim, to su nepresušne teme oko kojih nas većina ima razvijeno mišljenje, nerijetko oprečno pa ćemo ostati u tonu činjeničnog trenutnog stanja o životnom vijeku stanovnika Hrvatske.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj ukupno se produljio za 3,4 godine u prvih 17 godina ovog stoljeća i sad iznosi 78 godina, ali i dalje zaostajemo za prosjekom EU-u koji iznosi 80,9. Ipak, ono čim se možemo pohvaliti, od zemalja EU-a, u Hrvatskoj je najmanja razlika u očekivanom životnom vijeku između društveno-gospodarskih skupina. Bolesti krvožilnog sustava i rak dva su glavna uzroka smrti i oni uzrokuju 76 % svih smrti među ženama te 72 % među muškarcima. Na trećem mjestu su stope smrtnosti od djelovanja vanjskih čimbenika što uključuje i visoku stopu smrti od prometnih nezgoda, gdje uvjerljivo dominiraju muškarci.

Zabrinjavajuća je činjenica da se više od polovine svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj može pripisati čimbenicima rizika povezanim s ponašanjem što uključuje pušenje, konzumiranje alkohola, loše prehrambene navike i tjelesnu neaktivnost. Međutim, na sreću za sve, a posebno poročno raspoložene Hrvate, HZZO cjelokupnom stanovništvu pruža univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom i ne postoji mogućnost izlaska iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja.

Za daljnje istraživanje preporučujemo:

How Humans Are Shaping Our Own Evolution?

Vaccines and immunization

Do we really live longer than our ancestors?

Hrvatska – Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa UN-a za održivi razvoj 2030

Zanimljivosti

Liječenje i briga o bolesnicima seže daleko u prošlost, ali prve bolnice - organizirane ustanove za liječenje bolesnika javile su se s razvojem prvih gradova, u Mezopotamiji i Indiji.

Na području Hrvatske postojali su grčki asklepijeji (grčki hramovi boga Asklepija) i rimske vojne bolnice uz tabore legija, a prvi hospital osnovan je 559. godine u Zadru, koji je tada bio pod bizantskom vlašću. Prvi bizantski hospitali bili su pod upravom redovnika, ali su se vrlo brzo odvojili kao isključivo medicinske službe.

Izvori:

https://www.sciencedaily.com/releases/2018/10/181004110042.htm

https://www.ancient.eu/Olympic_Games/

https://www.medicalnewstoday.com/articles/323556#disease-prevention

https://ourworldindata.org/life-expectancy

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/332070/9789240005105-eng.pdf

https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/df8b2178-hr.pdf?expires=1605005879&id=id&accname=guest&checksum=1A08E59D4BC92750A5B63EDA37983D09

https://hrcak.srce.hr/file/251686