CILJ 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve

AUTORICA: Petra Novina, Udruga Bioteka

Čista i pitka voda nezamjenjiv je dio naše svakodnevice, a kućanstvo bez slavine u kuhinji i kupaonici gotovo nam je nezamislivo. Bez pretjerivanja moglo bi se reći da smo toliko bogati da pitku vodu koristimo i za ispiranje toaleta dok milijuni ljudi svakodnevno ostaju žedni ili satima moraju hodati do izvora vode. Pristup sigurnoj i čistoj vodi UN je prepoznao kao jedno od osnovnih ljudskih prava te ga uvrstio među ciljeve održivog razvoja .

Što je s onim dijelom stanovništva koje nema pristup čistoj vodi, niti odgovarajućim sanitarnim uvjetima, osobito u vrijeme globalne pandemije virusa COVID-19 kada je redovito održavanje higijene od ključne važnosti za sprječavanje širenja virusa? Žive li takvi ljudi i u našem susjedstvu?

Prema podacima Ujedinjenih naroda iz 2017., 2,2 milijarde ljudi u svijetu živi u nedostatku čiste vode za piće, a 4,2 milijarde nema osigurane adekvatne sanitarne i higijenske uvjete. Predviđa se da će se zbog nedostatka vode do 2030. u pojedinim područjima raseliti 700 milijuna ljudi. Prirodne katastrofe u kombinaciji s ratnim zbivanjima  ugrožavaju sve veći broj ljudi i veliki su izazov za čovječanstvo. U siromašnim zemljama više od 827 000 ljudi godišnje umire zbog neadekvatnih higijenskih uvjeta koji su plodno tlo za razvoj bolesti poput kolere, proljeva, hepatitisa A i tifusa.

Prema podacima iz 2017., 79 milijardi kubičnih metara vode je godišnja potrošnja vode u tekstilnoj industriji, pri čemu je 2700 litara vode potrebno za proizvodnju samo jedne majice kratkih rukava.

Sanitarni uvjeti – dodatni izazov za djevojčice i žene

Loši sanitarni uvjeti osobito negativno utječu na djevojčice i žene. Tijekom menstruacije, trudnoće te postporođajnog razdoblja potrebe za primjerenim sanitarnim uvjetima su povećane, a nedostupnost adekvatnih higijenskih proizvoda otežava svakodnevicu. U mnogim društvima diljem svijeta, menstruacija je tabu i ženama nije dozvoljeno korištenje istih sanitarnih čvorova koje koriste muškarci, udaljava ih se iz domova i ili si financijski ne mogu priuštiti kupnju potrebnih higijenskih proizvoda, što ih sprječava u odlasku na posao ili u školu. Primjerice, žene u ruralnim sredinama u Nepalu tijekom menstruacije ne smiju sudjelovati u obiteljskom životu, već se moraju udaljiti iz svojih domova i vrijeme provode izolirane u kolibi gdje su izložene većem riziku od silovanja ili napadu divljih životinja. Smatra se da će, ako dodirnu drugu ženu ili muškarca, na njih prenijeti zaraznu bolest. Slični tabui i sustav razdvajanja djevojaka i žena poznat kao 'chhaupadi' ('padi' znači 'žena') prisutni su u mnogim zemljama Azije i Afrike, iako su ih neki sudovi tih država proglasili ilegalnima.

Osim toga, u zemljama poput Indije, Brazila, Kenije, Etiopije i mnogim drugima, zabilježeno je seksualno nasilje nad ženama koje koriste javne toalete.

Jaz između društava u kojima se žene još uvijek smatraju građanima drugog reda i onih koje žive u ''razvijenim'' zemljama svijeta je vidljiv u mjerama koje donose zemlje poput Škotske čiji je parlament početkom 2020. odobrio prijedlog plana kojim će država osigurati besplatne higijenske uloške i tampone, što će državu godišnje stajati oko 31,2 milijuna dolara. Od 2018. higijenski proizvodi dostupni su u škotskim školama i sveučilištima. Cilj ovakvih mjera je suzbiti tzv. menstrualno siromaštvo (eng. period poverty) i osigurati ženama pristup osnovnim higijenskim proizvodima za vrijeme menstruacije.

Stanje u Hrvatskoj

Hrvatska je zemlja bogata površinskim i podzemnim vodama. Vodama u Hrvatskoj upravljaju Hrvatske vode koje kreiraju javne planove upravljanja vodnim područjima, brinu o sustavu obrane od poplava te zdravstvenoj ispravnosti vode u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo . U Republici Hrvatskoj pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće iz sustava javne vodoopskrbe ima oko 90 % stanovništva.

Iako statistički podaci pokazuju vodeno bogatstvo kojim Hrvatska obiluje, mnogobrojne ugroze prijete našim vodama: zagađenje pesticidima, komunalnim otpadnim vodama, mikroplastikom, farmaceuticima. Na sustave javne odvodnje priključeno je samo 53% stanovništva, otpadne se vode pročišćavaju za oko 38% stanovništva, dok preostali dio stanovništva svoje otpadne vode bez obrade uglavnom ispušta u podzemlje. Iz podzemnih voda se zahvaća preko 90% ukupnih količina vode, stoga je izuzetno važno da ih održimo u izvrsnom stanju.

U 2017. godini većina europskih zemalja sakupljala je i pročišćavala kanalizaciju do tercijarne razine većine svog stanovništva. U zemljama EU-27, 69% stanovništva bilo je povezano s tercijarnom razinom pročišćavanja (uklanjanje dušika i fosfora koji mogu uzrokovati zagađenje hranjivim tvarima), a 13% sa sekundarnom razinom (biološki tretman). Hrvatska se uz Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Irsku, Italiju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Sloveniju, ubraja u zemlje u kojima je manje od 80% stanovništva povezano s javnim sustavima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

S obzirom na nisku razinu razvijenosti sustava kanalizacije u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina brojne općine su uz financijsku pomoć Europskih strukturnih i investicijskih fondova izgradile sustav kanalizacije s pročišćivačima kako bi poboljšale životne uvjete svojih građana.

Primjeri dobre prakse u borbi za očuvanje kvalitete voda dolaze iz nevladinog sektora. Volonterska speleološka inicijativa Čisto podzemlje, bavi se problematikom onečišćenja krškog podzemlja koje direktno utječe na kvalitetu zaliha pitke vode, ali i jedinstvenu faunu podzemnog svijeta. Idejnom začetniku Ruđeru Novaku, u inicijativi su se pridružile mnoge speleološke organizacije, udruge koje se bave zaštitom okoliša i prirode, javne službe poput službenika protueksplozijskih postrojbi MUP-a jer eksplozivne tvari zaostale iz ratova često bivaju odbačene u podzemlje. Sudionici inicijative održavaju edukativna predavanja o važnosti zaštite krškog podzemlja te su do sad proveli mnogobrojne akcije čišćenja špilja i jama. Ako ste uočili onečišćen speleološki objekt, dojavite im ili se uključite u akciju čišćenja!

Osim podzemlju, i Jadranskom podmorju prijete raznovrsni izvori zagađenja. Društvo istraživača mora 20000 milja, dugi niz godina, bavi se proučavanjem bioraznolikosti mora, aktualnim problemima u njegovoj zaštiti i gospodarenju. Redovno provode akcije čišćenja podmorja, a u sklopu njihovog novog projekta “Lov na mreže duhova” unutar inicijative “Zajedno protiv morskog otpada'', pregledavaju i kartiraju podmorje sjevernog zadarskog arhipelaga i provode akcije odstranjivanja odbačene i izgubljene ribolovne opreme koja prijeti morskom ekosustavu.
Udruga Argonauta s otoka Murtera također provodi akcije čišćenja podmorja i mnogobrojne edukacijske programe o moru namijenjene djeci i mladima uz podršku domaćih i stranih volontera.
Udruga Hyla je s WWF Adriom 2017. godine započela s radom na projektu “MedIsWet - Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja”, čiji je cilj održivo očuvanje vlažnih staništa na otocima. U sklopu projekta kartirali su preostala otočna vlažna staništa koja su zbog napuštanja tradicionalne poljoprivrede i stočarstva zarasla i prepuštena zaboravu. Kroz projekt su financijskim potporama poticali lokalne otočane na provođenje akcija čišćenja i održavali edukativna predavanja.