CILJ 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima

AUTORICA: Jelena Babić, Hyla

Svake se godine 17. listopada oblježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Taj dan prvi se put obilježio prosvjedom u Parizu 17. listopada 1987. Tada se više od 100 000 ljudi okupljenih na mjestu gdje se 1948. godine potpisala Opća deklaracija o ljudskim pravima glasno izrazilo da je siromaštvo kršenje ljudskih prava i da se moraju poduzeti koraci u rješavanju ovog problema.

U razmatranju siromaštva u povijesti navodi se da je ono staro kao i čovječanstvo, iako se cijelo vrijeme mijenjala slika i granica siromaštva [1]. Siromaštvo je prisutno u svim društvima bez obzira na njihovu razvijenost. U suvremenim, razvijenijim društvima, broj siromašnih građana je u mnogo manjem postotku u  odnosu na nerazvijene dijelove svijeta gdje je znatno veći broj onih koji žive u siromaštvu ili se suočavaju s njegovim ekstremnim oblicima [2].

Siromaštvo se promatra na različite načine, među kojima su nedostatak sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba i osiguranje egzistencije, nedostupnost ili ograničena mogućnost obrazovanja, beskućništvo, loši i neodgovarajući stambeni uvjeti. Siromaštvo je stanje deprivacije dohotka i drugih izvora, materijalnih, socijalnih i kulturnih, a utječe na zdravlje, zapošljavanje, učenje i poštovanje [3].

Biti siromašan

Siromaštvo ima puno definicija i podjela koje se mijenjaju iz godinje u godinu, ali generalno možemo reći da je siromaštvo nedostatak sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, glad i neuhranjenost, nedostupnost ili ograničena mogućnost obrazovanja, beskućništvo, loši i neodgovarajući stambeni uvjeti, loše zdravlje, povećana smrtnost, društvena diskriminacija i izolacija.

Ekstremno siromaštvo znači da si ne možete priuštiti vodu za piće, barem jedan obrok u danu, odjeću, obuću i vrlo vjerojatno mjesto za život. Granica ekstremnog siromaštva je određena iznosom koji je odredila Svjetska Banka 2018. godine i iznosi 1,90 američkih dolara po osobi dnevno.

Jedan od najvećih izazova čovječanstva upravo je iskorijeniti siromašvo svuda i u svim oblicima. Stoga niti ne čudi kako je upravo to prvi globalni cilj i osnovni preduvjet održivog razvoja. Zemlje članice Ujedinjenih naroda se obvezuju do kraja 2030. godine stati na kraj svim oblicima i dimenzijama siromaštva, uključujući i ekstremno siromaštvo. Ostvariti taj cilj tek je početak procesa i  od vitalnog je značenja za kretanje prema održivom razvoju.

Stanje u svijetu

World Poverty Clock

The World Poverty Clock provides real-time estimates until 2030 for almost every country in the world. It monitors progress against Ending Extreme Poverty

U posljednjih 30 godina postigli smo značajan napredak u ostvarenju ovog cilja, ali siromaštvo je nažalost i dalje prisutno posvuda, posebice u zemljama u razvoju. Najveću ulogu u tom napretku imale su zemlje istočne Azije poput Kine čiji je nagli ekonomski rast izbacio iz ekstremnog siromaštva značajan broj ljudi. Slična situacija se dogodila na području južne Azije gdje je pad ekstremno siromašnih pao za 35 posto u periodu između 1990. i 2015. godine.[4] Unatoč tome što je u posljednjih nekoliko desetljeća iz ekstremnog siromaštva izašlo stotine milijuna ljudi, prema novijim podacima više stotina milijuna ljudi i dalje živi u tom obliku siromaštva. To znači da skoro svaka deseta osoba živi s manje od 1,90 američkih dolara, odnosno s manje od 13 kn dnevno.[5] Najveći dio najsiromašnijih i dalje živi u južnoj Aziji i subsaharskoj Africi.

 

Unatoč znatno smanjenom broju onih koji su ekstremno siromašni, i dalje milijarde žive u nekom od oblika siromaštva ili na granici siromaštva te im je dostojanstven život nedostupan. Prema podacima Svjetske banke, skoro pola svjetske populacije, odnosno 46 posto ljudi, živi s manje od 5,50 američkih dolara, dakle s manje od 35 kn dnevno [6], što je nedovoljno za dostojanstven život u većini zemalja svijeta. Velik problem leži i u tome što je izlazak iz siromaštva često privremen jer ekonomske neprilike, nesigurna dostupnost hrane i klimatske promjene prijete vraćanju u siromaštvo. Presudno je pronaći načine rješavanja ovih pitanja dok se približavamo 2030. godini.

Foto: Flickr
Foto: Flickr

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je problem ekstremnog siromaštva gotovo neznatan, ali nikako ne smije biti zanemaren, budući da ipak 0,6 posto naših građana živi u granicama ekstremnog siromaštva.[7] Ogroman problem leži u činjenici da je u Hrvatskoj više ljudi na pragu siromaštva, nego što u Zagrebu živi stanovnika - 19,3 posto građana.[8] Kod nas su najugroženija skupina naši najstariji građani, umirovljenici.[9] Starijim osobama u Hrvatskoj potrebno je osigurati dostojanstven život i dodatnu zaštitnu mrežu od siromaštva. Mnogo ih je diljem Hrvatske uključeno u besplatne programe pomoći u kući i dnevne boravke. Tako im se pruža pomoć u samostalnom životu u njihovu domu, a kroz dnevne boravke osigurava im se mjesto za druženje.

 

Važno je osvijestiti sve građane na problem siromaštva i zajedničkim snagama pokušati ga eliminirati, jer to nije problem marginaliziranih već čitavog društva. Primjerice, mnoge udruge u Hrvatskoj i svijetu djeluju po principu „Misli globalno, djeluj lokalno!“ i osvješćuju problem siromaštva među građanima. Tako su zagrebački beskućnici pokrenuli zanimljive besplatne turističke ture po gradu kojima ukazuju na problem nevidljivosti beskućnika u društvu. Prodaju i svoj časopis na hrvatskom i engleskom jeziku te od prihoda mogu kupiti osnovne potrepštine. Otvorene su mnoge besplatne trgovine" diljem zemlje koje prikupljaju hranu i osnovne potrepštine te ih daju potrebitima.

Ako želimo djelovati globalno, možemo pomagati najsiromašnijima i na drugom kraju svijeta. Primjer su mnoga osnovnoškolska djeca iz Hrvatske koji pomažu svojim vršnjacima u školovanju i osnovnim potrepštinama putem donacija na drugom kraju svijeta, u Africi. Kako se ne bi zaustavio trend iskorjenjivanja siromaštva važno je pomoći ljudima koji žive u ugroženim sredinama, osigurati im osnovne resurse te pomoći mnogobrojnim zajednicama koje nemaju osnovne uvjete za život od strane pojedinaca i svih naroda.

Foto: Flickr
Foto: Flickr