CILJ 8. Promovirati inkluzivni i održivi ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad za sve

1. ožujka 2021.

AUTOR: Udruga Bioteka

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization - ILO) dostojanstven rad definira kao produktivan rad za žene i muškarce u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Kako bi rad bio dostojanstven, on mora:

biti pošteno plaćen
garantirati siguran oblik zaposlenja i sigurne uvjete rada
omogućiti jednake prilike i uvjete za sve
uključivati socijalnu zaštitu radnika i njihovih obitelji
nuditi prilike za osobni razvoj i socijalnu integraciju radnika
omogućiti radnicima izražavanje zabrinutosti.

Na stanje i razvoj gospodarstva utječu raspoloživost prirodnih i proizvedenih sredstava, ljudsko znanje i sposobnosti njegove uporabe kao i organizacijski oblici i društvene institucije koje reguliraju i usmjeruju gospodarske napore te raspodjela njihovih rezultata.

Važan pojam za razumijevanje ovog cilja je i BDP-a (bruto domaći proizvod) koji označava vrijednost svih roba i usluga proizvedenih unutar jedne države u određenom vremenskom razdoblju. Računanje BDP-a pruža uvid u razvoj i stupanj rasta državnog gospodarstva ali i životni standard državljana.

Kako bi gospodarski rast bio održiv primarno je omogućiti adekvatne društvene uvjete koji će zatim omogućiti kvalitetne poslove i gospodarski rast bez negativnog utjecaja na okoliš.

Unatoč dugoročnom utjecaju ekonomske krize 2008. i globalne recesije, posljednjih 25 godina broj radnika koji žive u ekstremnom siromaštvu značajno se smanjio. Također, u razdoblju od 1991. do 2015. godine broj građana srednje klase u zemljama u razvoju se gotovo utrostručio te sada iznosi 34 % ukupno zaposlenih u tim zemljama. Međutim, iako se globalno gospodarstvo nastavlja oporavljati njegov rast je spor, širi se nejednakost, a na svijetu je nedovoljno radnih mjesta.

Prema podacima IOL-a, više od 204 milijuna ljudi bilo je nezaposleno u 2015. godini.

Utjecaj pandemije na globalnu ekonomiju (izvor: https://sdgs.un.org/goals/goal8)

Izvor fotografije: www.sdgs.un.org

Stanje u svijetu

Čak i prije krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19, globalno je gospodarstvo, iako je produktivnost rada poboljšana, a nezaposlenost smanjena, raslo sporije nego prethodnih godina. Pandemija je taj rast značajno poremetila, gurnuvši svijet u recesiju.

U 2018. godini stopa rasta globalnog realnog BDP-a po stanovniku iznosila je 2 %. Uz to, stopa najmanje razvijenih zemalja iznosila je 4,5 % u 2018. godini, manje od stope rasta od 7 % koja se cilja postići do 2030. godine.

Iako BDP bilježi lagani rast, tijekom 2018. godine je oko 700 milijuna radnika živjelo u ekstremnom ili umjerenom siromaštvu s primanjima manjim od 3,20 američkih dolara dnevno.

Stopa nezaposlenosti u svijetu 2019. godini iznosila je 5 %. Udio mladih koji su nezaposleni ili nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja, nije se previše mijenjao posljednjih 15 godina. Od 2005. godine on iznosi 22 %. U svim regijama značajno je više nezaposlenih mladih u odnosu na starije osobe.

Ako analiziramo inkluzivnost i rodnu ravnopravnost, studija Međunarodne organizacije rada iz 2017. godine otkriva da je razlika u plaćama s obzirom na spol iznosila 19 % u korist muškaraca.

U 40 od 59 zemalja s dostupnim podacima, stopa nezaposlenosti bila je veća za osobe s invaliditetom u odnosu na osobe bez invaliditeta. Značajan podatak je da je 2016. čak 61 % radnika radilo u neformalnoj ekonomiji, a postoci u nekim zemljama u razvoju penjali su se i do 89 %.

U svijetu je 218 milijuna djece starosti između 5 i 17 godina zaposleno, a njih 152 milijuna žrtva su izrabljivanja djece (2014. godina)

Izvor: www.pexels.com, Autor: mart.production

Navedeni podaci pokazuju kako je potrebno još mnogo rada za realizaciju osmog cilja održivog razvoja. No, pogledajmo jedan pozitivan primjer koji pokazuje kako su velike promjene moguće s malo ulaganja. Ekonomist Muhammad Yunus 1976. osnovao je Grameen banku u Bangladešu s ciljem pružanja malih zajmova (mikro kredita) siromašnim pojedincima. Na taj je način siromašnima pružena prilika da započnu vlastiti posao te izađu iz siromaštva, odnosno pomognu sami sebi, nakon čega otplaćuju zajam. Kada su 2006. godine Muhammad Yunus i Grameen banka osvojili Nobelovu nagradu za mir usluge banke koristilo je više od sedam milijuna ljudi, od čega su više od 95 % bile žene.

Poznati su i primjeri crowdfounding platformi poput Kickstarter-a koje služe za financiranje projekata i ideja od strane velikih investitora ili pojedinaca, a omogućile su desecima milijuna ljudi diljem svijeta realizaciju vlastitih ciljeva i poslovnih planova.

Stanje u Hrvatskoj

Globalna gospodarska kriza iz 2008. godine teško je pogodila Hrvatsku i uzrokovala recesiju koja je trajala od 2009. do 2014. godine. U tom razdoblju BDP se kumulativno smanjio za 13 %, stopa nezaposlenosti udvostručila se na 18 % (2014.), a posebno je porasla nezaposlenost mladih na rekordnih 30 % (2016.).

Nakon razdoblja recesije, gospodarstvo je počelo rasti, čemu je pomogao ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine te pristup strukturnim fondovima EU-a. Prema dostupnim podacima Eurostat-a, prosječan rast BDP-a u razdoblju od 2015. do 2018. godine iznosio je 2,9 %. Povećana su i ulaganja u politike zapošljavanja u koje je od 2016. do 2019. uloženo 875 milijuna eura čime je stvoreno više od 100 000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je sa 11,2 % u 2017. godini na 7,0 % sredinom 2019. godine.

Foto: Hrvatska narodna banka, www.flickr.com

Izazovi koje je nužno riješiti u sljedećem razdoblju jesu visoka stopa nezaposlenosti mladih, povećan udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih, visok udio stanovništva u riziku od siromaštva i društvene isključenosti, nedostatak kvalificirane radne snage u ključnim sektorima za hrvatsko gospodarstvo, kao što su građevinarstvo i turizam, te smanjenje ukupne radne snage i povećanje prosječne starosti radne snage na tržištu rada zbog negativnih demografskih kretanja i emigracije.