CILJ 17. Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

18. ožujka 2021.

AUTORICA: Azra Mehmedović

U današnje doba svijet treba biti povezaniji no ikada.

Radi učinkovitije razmjene ideja potrebno je povećati dostupnost informacijama i tehnologije u zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama. Komunikacija između zemalja ključna je za daljnji održiv rast i razvoj. Uz to, bitna je suradnja vlada svih zemalja, poslovnog sektora, civilnih društava i građana k ostvarenju zajedničke vizije za napredak čovječanstva u svim područjima.

Izvor fotografije: https://commons.wikimedia.org, Autor: Dawn Hudson

Koordiniranje politika i trgovačkih propisa pomoći će smanjiti dug zemalja u razvoju i ukazati na zemlje kojima su ulaganja najpotrebnija. Na taj način, teži se ujednačavanju financijske situacije i tehnološkog razvitka u cijelome svijetu.

Ovim ciljem nastoji se ojačati korištenje autohtonih resursa kroz međunarodnu pomoć. Međunarodna pomoć funkcionirala bi na temelju davanja dijela ukupnih nacionalnih primanja zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. Dodatna pomoćna sredstva potekla bi od stranih ulagača i suradnje sa susjednim zemljama. Posebni naglasak stavlja se na poboljšanje suradnje između zemalja sjevera koje obuhvaćaju većinski dio Sjeverne Amerike, Europe, sjeverni dio Azije i Australiju, te zemalja juga koje obuhvaćaju Južnu Ameriku, Afriku i južni dio Azije.

Izvor: https://commons.wikimedia.org, Autor: Bramfab

Postizanjem ovog cilja teži se ka smanjenju vanjskih dugova siromašnih zemalja i stvaranju pravila koja će pomoći restrukturiranju dosadašnjih dugova te pronalaženju održivih načina za vraćanje dosadašnjih i budućih dugova zemalja u razvoju.

Dio ostvarenja ovoga cilja je unaprijediti razmjenu znanja među populacijom, što se planira kroz uvođenje postojanijih i bržih internetskih veza u cijelome svijetu. Uz to, trebalo bi se potpuno usustaviti načine za razvoj znanstvenih i tehnoloških kapaciteta te poboljšati korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u najmanje razvijenim zemljama.

Planira se promovirati jedinstveno, ravnopravno i otvoreno tržište kroz ujednačavanje prosječne cijene carina u svijetu. Uz to, treba se povećati izvoz u zemljama u razvoju, a ponajviše povećati udio najmanje razvijenih zemalja u ukupnom svjetskom izvozu. Također, u tim zemljama bi se uveo tzv. “duty-free” model tj. tržište bez dodatnih poreza, te bi se pojednostavili propisi za uvoz iz tih zemalja.

Sve gore navedene stavke vode ka poboljšanju ukupne ekonomske stabilnosti svijeta, kroz koordinaciju i ujednačenost zakonskih propisa.

Nažalost, pandemija je uvelike unazadila ostvarenje ovoga cilja. Novčani resursi su se smanjili, napetosti na tržištu se povećavaju, a bitni statistički podaci još uvijek nedostaju. Također, predviđa se pad domaćih i stranih ulaganja, donacija i općenite tržišne razmjene.

Do 2019. godine, raspoloživa sredstva za pomoć zemljama u razvoju bila su u stalnom porastu te su u jednom trenutku čak nadmašila direktna ulaganja stranih ulagača u nekim zemljama.

Međutim, dio tih sredstava iskorišten je za umanjenje udara pandemije na globalnu ekonomsku situaciju. Od 2021. godine nadalje, predviđa se pad raspoloživih sredstava za pomoć zemljama u razvoju od 20 %, te pad direktnih ulaganja stranih ulagača od 40 % dosadašnjih vrijednosti. Općenito, pandemija je poremetila dosadašnju razmjenu tržišnih dobara i usporila ujednačavanje tržišta. Štoviše, da bi multinacionalne korporacije učinile vlastite puteve opskrbe otpornijim na potencijalne buduće probleme uzrokovane restrikcijom tržišta radi pandemije, dolazi do segregacije u prethodno sklopljenim tržišnim dogovorima, što je upravo suprotno od ostvarivanja ovoga cilja. Prethodno spomenuto ujednačavanje carinskih vrijednosti postaju onemogućene jer dolazi do novog trenda sklapanja ugovora među razvijenim zemljama što direktno smanjuje kompetitivnost zemljama u razvoju. Najmanje razvijene zemlje nisu puno napredovale udjelom u ukupnom svjetskom izvozu u odnosu na prošlih deset godina, no i taj napredak ostao je poglavito u azijskom dijelu tržišta sa poteškoćama međunarodnog izvoza, a te poteškoće će se teško smanjiti s obzirom na novouvedene carinske propise i kontrole.

Infograf trenutnog stanja napretka ka ostvarenju cilja 17

Izvor: https://unstats.un.org

Internet je danas ključan za mnoge aktivnosti, no polovica svjetske populacije još uvijek nema pristup internetskoj vezi. Krajem 2018. godine samo oko 20 % ukupne populacije dijelova Afrike i Oceanije imalo je pristup Internetu, u odnosu na oko 85 % ukupne populacije Europe i Sjeverne Amerike. U posljednjem desetljeću pretplate na “broadband” veze su se udvostručile, te premašile broj pretplata na fiksne telefonske linije. U 2019. godini, šestina stanovnika zemalja u razvoju imala je pretplatu na internet, dok je u najmanje razvijenim zemljama takva mogućnost gotovo nepostojeća zbog nedostatka infrastrukture.

Što se tiče sakupljanja statističkih podataka, mnoge zemlje su u 2019. godini bile u nekoj fazi procesa stvaranja nacionalnog statističkog plana. Međutim, moguće je usporediti kontinentalni napredak promatrajući udio 95 % europskih zemalja i 5 % zemalja subsaharske Afrike. Vidljiv je znatan “digitalni nesrazmjer” između ovih zemalja.

Korisnici Interneta prikazani kao postotak ukupne populacije u 2015. godini

Korisnici interneta u 2015. godini
Izvor: https://commons.wikimedia.org

Stanje u Hrvatskoj

Nacionalna strategija razvojne suradnje za razdoblje od 2017. do 2021. godine određuje strateški smjer razvoja i humanitarne politike, a Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći u inozemstvu, usvojen 2008. godine, služi kao pravna osnova za aktivnosti razvojne suradnje. Povjerenstvo za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć u inozemstvu, osnovano 2018. godine, hrvatska je osnova za pomoć ostalim zemljama. Prioritetna područja hrvatske pripomoći su jugoistočna Europa (Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija), te južne i istočne zemlje (Jordan, Ukrajina, Egipat, Irak, Libanon, Sirija) i druge zemlje u razvoju (Afganistan, Kolumbija, Tanzanija).

Projekt izgradnje srednje škole u Camp Sakhi-u
(Izvor: Partnerstvo za bolju budućnost - Razvojna suradnja Hrvatske 
i Afganistana, Autori: Hrvoje Ćurić-Hrvatinić, Ivan Lilijan)

Republika Hrvatska promiče politiku međuovisnosti mira, sigurnosti i razvoja, te je sukladno tome objavljeno izvješće pod nazivom “Partnerstvo za bolju budućnost - Razvojna suradnja Hrvatske i Afganistana”.

Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, osnovana 2014. godine, služi za promoviranje aktivnosti na području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Organizirane su brojne konferencije za podizanje svijesti o ciljevima UN-a u privatnom i akademskom sektoru, a promotivnim materijalom informirala se studentska zajednica.