CILJ 15. Održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti daljnji gubitak biološke raznolikosti
"Na kraju sačuvamo samo ono što volimo, volimo samo ono što razumijemo, a razumijemo samo ono o čemu smo poučeni." (Baba Dioum, senegalski znanstvenik)
Do prije 500 milijuna godina Zemlja je izgledala poput nekog stranog nam planeta, a život na njoj bio je, najblaže rečeno, jednostavniji. Ipak, ispod morske površine život je bujao, a kopno je bilo pusto, bez tla kakvog danas poznajemo, a život se svodio na alge i cijanobakterije koje su mjestimično nastanjivale ogoljele stijene.
Izvor: www.commons.wikimedia.org, Autor: Mike Peel
Međutim, prije nešto više od 420 milijuna godina život na kopnu počeo je bujati te na Zemlji više ništa neće biti isto. Danas nalazimo život na kopnu u bezbroj oblika i veličina - od pustinja do tropskih šuma, od morskih obala do planinskih vrhova. I sve bi možda izgledalo idilično i uravnoteženo da nije čovjek odlučio mijenjati prirodu onako kako samo njemu odgovara. Iako je naša vrsta tisućama godina živjela u skladu s prirodom poštujući njezine zakone, čak i obogaćivala bogatstvo vrsta nekih područja stvaranjem npr. travnjaka, danas je vidljiviji negativan utjecaj čovjeka na živi svijet. Pod utjecajem čovjeka promjene uvjeta u prirodi brzo se događaju ne ostavljajući divljim vrstama dovoljno vremena za prilagodbu. Broj vrsta rapidno opada, a mi smo sve zahtjevniji, naše potrebe rastu, a nismo ni svjesni da je budućnost prirode i naša budućnost.
Izvor: www.flickr.com, Autor: Maher Najm
Šesto masovno izumiranje
Kroz geološku prošlost Zemlje, život je gotovo izbrisan pet puta. Krivce za pet masovnih izumiranja nalazimo u klimatskim promjenama, vulkanskim erupcijama, asteroidima... Međutim, nikada u povijesti Zemlje, ili bar nikada zabilježeno, krivac za masovno izumiranje nije bila jedna vrsta. Brojni pokazatelji ukazuju da stojimo na rubu šestog masovnog izumiranja.
Prema dostupnim podacima, trenutna stopa izumiranja mogla bi biti 100 puta veća od normalne. Neki znanstvenici procjenjuju da bi do kraja ovog stoljeća mogla izumrijeti polovica biljnih i životinjskih vrsta. Moramo uzeti u obzir da se procjene temelje na analizama vrsta koje najbolje poznajemo.
Koliko je vrsta kojih nismo niti svjesni da postoje i koje će izumrijeti prije no što ih uopće zabilježimo?
Ubrzani rast ljudske populacije iziskuje veće potrebe za hranom, energijom i prostorom čime stvaramo sve veći pritisak na okoliš. Iako je to danas goruća tema, još uvijek se znatan postotak ljudi ne želi suočiti sa stvarnošću. Razlog tome najčešće je nerazumijevanje ozbiljnosti situacije i opasnosti koja nam prijeti.
Stanje u svijetu
Na svjetskoj razini, ljudsko djelovanje stvara pet glavnih pokretača promjena u okolišu:
- uništavanje prirodnih staništa prenamjenom
- klimatske promjene
- prekomjerno korištenje prirodnih resursa
- onečišćenje te
- širenje invazivnih vrsta.
Ovih pet jahača apokalipse ostavlja dramatične posljedice. Prema posljednjim podacima, brojnost populacija kralježnjaka u posljednjih 50 godina u prosjeku se smanjila za 68 %. Međutim, činjenica je da pritisci u svijetu nisu ujednačeni niti su svi ekosustavi jednako osjetljivi. Jedni od najosjetljivijih ekosustava nalaze se u tropskim i mediteranskim područjima, prostorima koji su riznica bioraznolikosti kopnenih vrsta.
Izvor: www.pixabay.com, Autor: KRiPPS_medien
Prema nekim procjenama broj vrsta na staništima koja su pod utjecajem čovjeka, promatrajući na globalnoj razini, smanjuje se za oko 13,6 % brže u odnosu na očuvana staništa. Projekcije za budućnost i nisu najsvijetlije. Naime, u prošlom stoljeću se udvostručila površina obradivih i izgrađenih područja, a do 2050. godine se predviđa da će se samo obradive površine povećati za 25 % u odnosu na stanje s početka 21. stoljeća.
Stoga, bez promjene životnih navika, izražene negativne promjene su neizbježne, kako za organizme oko nas tako i za nas same. Stoga je današnja zaštita prirode i okoliša zapravo ulog i u opstanak naše vrste.
Stanje u Hrvatskoj
Zahvaljujući specifičnom geografskom položaju, karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima, Hrvatska je s aspekta bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Uz veliki broj vrsta, ledena doba, odnosno činjenica da Hrvatska nije u potpunosti bila zahvaćena oledbom, omogućen je i razvoj brojnih endemskih vrsta, koje su osobito zastupljene u krškim područjima.
Do danas je u Hrvatskoj zabilježeno oko 40 000 divljih vrsta, ali se procjenjuje da je stvarni broj vrsta puno veći i da iznosi između 50 000 i 100 000 vrsta.
Izvor: www.pixabay.com
Biljaka je gotovo 9000 vrsta, gljiva ima oko 4500 vrsta te čak 1000 vrsta lišajeva. Životinjske vrste prednjače svojom brojnošću. U Hrvatskoj ih živi oko 24 000, s najvećim brojem beskralježnjaka, od čega je samo kopnenih beskralježnjaka više od 15 000. Iako ljudima bliži i poznatiji kralješnjaci, puno su manje zastupljeni s oko 1140 vrsta, od kojih je polovica kopnenih.
Izvor: www.flickr.com
Iako je u usporedbi sa zemljama zapadne Europe Hrvatska priroda očuvana, mnoge su divlje vrste i kod nas ugrožene i to najviše kroz promjene prirodnih staništa, korištenjem bioloških resursa te onečišćenjem. Prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u Hrvatskoj status ugroženosti nosi 7,7 % zabilježenih vrsta.
Za daljnje istraživanje preporučujemo
Izvori:
- https://www.zsl.org/sites/default/files/LPR%202020%20Full%20report.pdf
- http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/04_zasticena/Izvjesce%20o%20stanju%20prirode%20RH%202013-2017_finalno.pdf
- https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/150623-sixth-extinction-kolbert-animals-conservation-science-world
Na rubu izumiranja danas se nalazi oko 17 000 biljnih i životinjskih vrsta. Svaka četvrta vrsta sisavaca i svaka osma vrsta ptica u opasnosti je od izumiranja, dok je kod vodozemaca situacija još alarmantnija.